Finansijska održivost OCD nije se značajno promijenila u 2021. godini.
U nacrtu Strategije iz 2022. godine navodi se da su OCD u 2020. godini prihodovale 34,7 miliona. Približno 85 posto registrovanih OCD prijavilo je godišnji prihod ispod 5.000 eura, a svega 3,5 posto OCD ostvarilo je više od 50.000 eura prihoda. Samo devet OCD imalo je promet veći od 500.000 eura, od kojih je sedam sa sjedištem u Podgorici.
Tokom pandemije, donatori – kako strani, tako i vlada – odobravali su prilagođavanja planova i aktivnosti organizacija civilnog društva usljed situacije koja se brzo mijenjala. Na primjer, neki donatori su odobrili produženje roka implementacije kako bi korisnicima grantova dali veću fleksibilnost u izazovnim okolnostima vanrednog stanja u vezi s javnim zdravljem.
Prema Zakonu o NVO koji je izmijenjen i dopunjen 2017. godine, država je u obavezi da za finansiranje NVO izdvoji najmanje 0,5 posto svog godišnjeg budžeta: 0,3 posto za projekte i programe NVO u oblastima od javnog interesa; 0,1 posto za zaštitu osoba sa invaliditetom; i 0,1 posto za sufinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija koje podržava EU. Prema preliminarnim podacima MJU, ministarstva su 2021. godine objavila otvorene pozive za podnošenje predloga za finansiranje u svim programskim oblastima. Međutim, do kraja pomenute godine Vlada je raspodijelila samo 2.621.539,87 eura za projekte i programe od javnog interesa, što čini svega 70,6 posto ukupnih sredstava (3.713.205,40 eura) opredijeljenih za ovu namjenu. Ukupan iznos izdvojen za sufinansiranje EU projekata (928.301,25 eura) podijeljen je na ukupno dvadeset pet OCD.
Nekoliko faktora ometalo je pristup OCD vladinim sredstvima u 2021. godini. Četvoromjesečno kašnjenje u pogledu usvajanja državnog budžeta uticalo je na odlaganje poziva ministarstava za podnošenje prijedloga projekata, i kašnjenje u donošenju odluka o finansiranju projekata. Najveći broj otvorenih poziva raspisan je u oktobru i novembru 2021. godine, znatno nakon zakonom propisanog roka koji je 1. mart. Mministarstva nemaju zakonsku obavezu da moraju donijeti odluku o finansiranju do određenog datuma. Ova neizvjesnost usložnjava proces planiranja i realizacije projektnih aktivnosti OCD. Osim toga, broj nezavisnih evaluatora smanjio se sa četrdeset u 2018. na trideset u 2020. godini, što dodatno podriva postupak analize i ocjene predloga projekata. Prema studiji MJU o finansiranju nevladinih organizacija, ključni izazovi u procesu finansiranja uključuju komplikovane procedure finansiranja, neujednačene obrasce finansiranja, davanje prednosti etabliranim NVO, neadekvatne procedure za izbor nezavisnih evaluatora i nedosljednost u pogledu materijala koji prate javne pozive.
Početkom 2021. godine, MJU je pokrenulo novi proces za utvrđivanje prioritetnih oblasti od javnog interesa i nivoa finansiranja za ove oblasti. Kako je saopšteno iz Vlade, ovaj proces nije mogao da počne prije 1. marta 2021. godine, tj. zakonom propisanog roka, zbog kašnjenja u usvajanju državnog budžeta.
Međunarodni izvori finansiranja od ključnog su značaja za funkcionisanje i održivost OCD u Crnoj Gori. Među najvažnijima su izvori finansiranja od strane EU, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), programe Evropa za građane, Kreativna Evropa, Erasmus+ i Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Značajniji donatori sredstava, koji nijesu iz EU, su Balkanski fond za demokratiju (BTD), Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED), Fond braće Rokfeler (RBF), Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i strane ambasade. Izrada efektivnih projektnih predloga za ove donatore često iziskuje značajne ljudske i logističke resurse koje posjeduju isključivo dobro etablirane OCD. Ako se manje etablirane OCD i angažuju u projektima koje podržavaju ovi fondovi, uglavnom kroz je riječ o sabgranting programima. Nivoi stranog finansiranja nijesu se značajno promijenili u 2021. godini.
Lokalne OCD i dalje odlikuje slaba finansijska održivost i oslanjanje na finansiranje od strane lokalnih samouprava. Podršku lokalne samouprave organizacijama civilnog društva i dalje karakteriše nedostatak relevantnih podataka i netransparentan proces raspodjele istih.
Prema Izvještaju o stanju filantropije u Crnoj Gori, koji je izradio Catalyst Balkans u saradnji sa Fondom za aktivno građanstvo (fAKT), ukupna vrijednost donacija u 2021. godini iznosila je 12.871.934,52 eura1. Podaci organizacije Catalyst Balkan o donacijama u vezi s kovidom-19 pokazuju da je u periodu od marta 2020. do februara 2021. godine vrijednost donacija po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosila 15,7 eura, što je znatno više nego u drugim zemljama regiona2. OCD rijetko koriste inovativne pristupe koji se zasnivaju na informaciono-komunikacionim tehnologijama za prikupljanje sredstava i nema značajnih primjera da OCD u Crnoj Gori koriste crowdfunding platforme u 2021. godini.
fAKT je nastavio da dodjeljuje nagradu za filantropiju, pod nazivom Iskra, kompanijama, udruženjima i pojedincima i u 2021. godini. Nagradu je, između ostalih, dobilo i neformalno udruženje Devet dobrih žena zbog rada s bolesnom djecom i medicinskim osobljem u kovid centrima, te podrške koju je pružila Hrvatskoj nakon razornog potresa kod Petrinje posljednjih dana 2020. godine. Slobodanka i Momčilo Pajović, privatni donatori iz Sjedinjenih Država, dobili su nagradu za donaciju u borbi protiv pandemije.
OCD podliježu istim uslovima u pogledu finansijskog izvještavanja kao i privatne kompanije. Revizije nijesu neophodne za sve projekte OCD, iako su svi projekti koje finansira EU u iznosu većem od 60.000 eura predmet revizije. Kapaciteti za kvalitetno finansijsko upravljanje variraju od organizacije do organizacije. Manje organizacije uglavnom nemaju angažovano osoblje čiji je isključivi zadatak upravljanje finansijama, dok veće OCD sebi mogu priuštiti da zaposle finansijske menadžere.
