Zagovaranje OCD ostalo je uglavnom nepromijenjeno tokom 2021. Političke tenzije između vlade i vladajuće većine u skupštini nastavile su da ometaju reformske inicijative i sprečavaju važne konsultacije i saradnju između OCD i kreatora politike.
Uredba o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona (u daljem tekstu: Uredba) propisuje učešće civilnog sektora u radnim tijelima Vlade za izradu novih propisa i javnih politika. Prema Izvještaju o sprovođenju Uredbe u 2020. godini i najnovijim dostupnim informacijama, Vlada je sprovela postupak javne rasprave za samo dvadeset i jedan od ukupno četrdeset nacrta zakona koje je pripremila, a početne javne konsultacije sprovedene su za samo tri zakona. Slično tome, Vlada je održala početne javne konsultacije za samo jednu od osam strategija i vodila javne rasprave o svega dvije strategije. Za četiri strategije i jedan program Vlada uopšte nije sprovela postupak javnih konsultacija i javne rasprave. Osim toga, većina ministarstava nije objavila spiskove zakona koji će se razmatrati u javnim raspravama, uprkos zakonskoj obavezi da to učine.
Ministarstva redovno objavljuju pozive OCD za učešće u radnim grupama za pripremu zakona, propisa i strateških dokumenata. Međutim, prema Izvještaju o sprovođenju Uredbe, OCD nijesu bile pozvane da učestvuju u radnim grupama u vezi sa ključnim zakonima koji su izrađeni 2020. godine, kao što su Zakon o upravnom sporu i Zakon o zabrani diskriminacije.
U nacrtu strategije iz 2022. navodi se da se portali e-Participacija i e-Peticije rijetko koriste. Na primjer, samo jedan komentar dostavljen je putem portala e-Participacija od 2019. do 2020. godine. Uz to, dok je na portalu e-Peticije u periodu od decembra 2020. do decembra 2021. godine predato pedeset osam peticija, većina nije razmatrana u resornim ministarstvima, a građani su ostali uskraćeni za povratne informacije o peticijama. U nekim slučajevima, resorna ministarstva su opravdavala odbijanje e-peticija time što nisu bile u skladu sa pravilima portala e-Peticije.
Prema izvještaju Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) za 2021. godinu, pedeset i četiri predstavnika OCD učestvovalo je na ukupno dvadeset pet sjednica skupštinskih odbora u 2020. godini. Većina, njih dvadeset devet, učestvovala je u radu Odbora za ljudska prava i slobode.
Predstavnici OCD su učestvovali u radu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, koji je nova vlada osnovala 2021. godine u namjeri da se bavi najtežim slučajevima korupcije. Stevo Muk iz Instituta Alternativa izabran je za člana Nacionalnog savjeta, a Vanja Ćalović iz MANS-a predvodila je stručni tim Nacionalnog savjeta. Izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, OCD sada imaju svog predstavnika u Tužilačkom savjetu, koji nadgleda postupak imenovanja i rad državnih tužilaca.
U septembru 2021. godine Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju podnio je ostavku na članstvo u Savjetu statističkog sistema jer članovima Savjeta nije dato dovoljno vremena da glasaju o nacrtu Zakona o popisu stanovništva Crne Gore. Grupa OCD pokrenula je i inicijativu da se kategorije kao što su etnička pripadnost, religija i maternji jezik izuzmu iz budućih popisa stanovništva, dijelom kako bi se ispunili zahtjevi za pristupanje EU. Kako se navodi u izvještaju o javnoj raspravi u vezi s ovim zakonom, takav predlog nije prihvaćen, iako sam zakon još uvijek nije došao na red za skupštinsko razmatranje.
OCD izvještavaju da im je često teško da obavljaju svoju funkciju nadzora zbog problema sa pristupom javnim informacijama, čemu doprinose niske stope odgovora vlade i preduzeća u državnom vlasništvu na njihove zahtjeve za informacijama. Prema podacima Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, od ukupno 4.805 zahtjeva upućenih organima vlasti u 2020. godini, Agencija je primila 3.000 pritužbi, što ukazuje na probleme u postupanju prvostepenih organa.
OCD učestvuju u javnim konsultacijama koje organizuju lokalne samouprave, ali aktivno učešće OCD u donošenju odluka na lokalnom nivou ostaje ograničeno. Prema izvještaju CRNVO o saradnji između nevladinih organizacija i lokalnih samouprava u 2020. godini, glavne prepreke za pristup OCD procesima lokalnog odlučivanja su nedostatak transparentnosti, neredovno ažuriranje opštinskih veb-stranica, neredovni sastanci predstavnika lokalne samouprave sa lokalnim OCD, i nedovoljna vidljivost kontakt osoba za komunikaciju sa OCD. Isti izvještaj ukazuje na to da je u 2020. godini dvadesetak predstavnika OCD izabrano u osamnaest radnih grupa koje su formirale lokalne samouprave za pripremu normativnih akata ili izradu projekata i programa. Ipak, postupak izbora predstavnika OCD karakterisao je nedostatak transparentnosti.
Vlada je u decembru 2021. godine odlučila da isplati obeštećenje licima čija su se imena našla na javnim listama za samoizolaciju tokom pandemije, kao odgovor na pravni postupak koji su pokrenule OCD. Centar za demokratsku tranziciju, Institut za medije Crne Gore i Atlantski savjet Crne Gore radili su istraživanja i redovno objavljivali izvještaje u cilju suzbijanja dezinformacija u vezi sa pandemijom.
Nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u julu 2020. godine, prvi istopolni brak u Crnoj Gori sklopljen je u julu 2021. godine, kada je zakon i stupio na snagu. OCD čije su aktivnosti usmjerene na LGBTQI pitanja obezbijedile su finansijska sredstva za podršku punoj implementaciji zakona. Pored toga, pet OCD pokrenulo je Platformu zajedničkog djelovanja za podršku unapređenju ljudskih prava LGBTQI osoba.
Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija prati sprovođenje Strategije za unapređenje podsticajnog okruženja za djelovanje NVO i daje mišljenja na nacrte propisa i drugih dokumenata koji se odnose na rad i razvoj OCD. Uz MJU, ovaj Savjet je ključno vladino tijelo uključeno u jačanje strateške saradnje sa OCD. Međutim, Savjet je uglavnom bio neaktivan od oktobra 2020. godine i održao je samo jednu sjednicu 2021. godine.
